• grow

    12 je puno

    Ne stižem puno da ispratim lokalna dešavanja. Ono što me ubija jeste vremenska razlika, koja vam obrne život totalno naglavačke za samo par dana. Ipak stignu, s vremena na vreme, one informacije oko kojih se digne najveća prašina. Pregledam ih i prećutim. Osim one koje me direktno ubodu u oko, i koje nekako ne mogu. Upravo je i takva ova poslednja, o poseti Geeks on Plane-a Zagrebu, nezaposlenosti, i kojekakvim startapima, koji jedva zaposle po nekoliko ljudi, a dobijaju ordene veće i od samog Alije Sirotanovića. 

    I dok je autorov rezon (pročitajte ceo komentar na linku) za kićenje tuđim perjem zaista na mestu, plašim se da onih 12 ljudi koje zapošljava Farmeron nije argument kojeg je trebao da se prihvata. Političari će uvek gledati da iskoriste maksimum za svoju promociju, nije to neki novi pojam, niti je svojstven za Balkan. Uvek će biti i onih koji su možda više zaslužili nagrade, ali se nisu našli na pravom mestu u pravo vreme. Ali to, isto tako vrlo često i nije krivica onih koji jesu.

    Zašto je meni zasmetala ta kritika broja 12? Jer ovde je 12 zaista mnogo više. Viktor je lepo rekao u komentaru da je i Google nekada firma od 20 ljudi, i da se od nečega mora početi. Razlog više je i u tome, što tih 12 ljudi dolazi upravo iz Osijeka. Sa Balkana. Gde je sve trulež, i gde je sve negativizam. Gde je san svake mlade osobe zapaliti preko. Zbog toga je Farmeron mnogo više od 12 zaposlenih. Ne samo kompanija, nego san, nada, put. Ono što je danas našim mladima potrebnije od bilo čega drugog. Mnogo više od železara koje po 207 put dobijaju subvenciju države, i zbog kojih sigurno ne žele ostati u zemlji.

    Drage komšije. Okrenite se malo i oko sebe i videćete da se dobre stvari dešavaju. Razumem kritiku, razumem i da nije lako. Ali nešto se dešava. Sve više je onih koji veruju da je moguće, više je onih koji ostaju u zemlji, ili su većim delom tamo bazirani i prave dobre stvari. I taj GOAP je jedan od dokaza da se ide u dobrom smeru. Da postoji novi kreativni potencijal i da ne treba odustati od tog talasa. Pa i neka pukne sve, makar ste probali, makar ste naterali neke mlade i pametne ljude da naprave nešto svoje, a ne da čekaju posao u državi. Tih koji čekaju jedino i imamo u izobilju.

     

     

  • wsf

    Nešto za šta je teško pripremiti se…

    … jeste činjenica da sve što ste do sada radili u životu, prilikom selidbe u drugu sredinu, možete da bacite niz vodu. Čudno, ali je tako. U dolini je sve stvar istorije poslova koje ste imali ovde, i vaše lokalne reference gotovo da ne znače ništa. Makar ne sa aspekta reference. Ono gde su one korisne jesu u vidu iskustva koje imate da se snađete u nekim situacijama. Tako, brže ćete doći do sledećeg nivoa jer imate neku veštinu razvijeniju od lokalne ekipe. Ali verovatno trebaju da prođu meseci, ili godine da ih pokažete širom auditorijumu.

    Ovde treba dodati i fokus. Većina ljudi sa kojima sam pričao, a nije ih bilo previše zbog gornjeg “problema”, ne odobrava činjenicu da ste čovek za sve. Ovde je specijalizacija ta koja se traži, i ogromno iskustvo u jednom određenom segmentu industrije. Po mogućnosti i nekoliko neuspešnih poslova iza vas. Jer uspeh Doline se u velikoj meri pripisuje i prihvatanju i ohrabrivanju ljudi da idu iz greške u grešku, verujući da je to jedini način da nauče dovoljno da bi napravili sledeću veliku stvar. Neverovatan mentalitet koji nećemo skoro prihvatiti.

    Za kraj, na mene se ovo odražava u tome što ću ovu godinu morati da provedem u što više poslova kako bih uz studije uspeo da izgradim i neku, kakvu takvu, reputaciju koja će me kvalifikovati za dalje i veće poslove. Iskustvo je tu da mi ubrza ovaj proces, a sredina, koja je vrlo ohrabrujuća, da da priliku da možda i postignem nešto više. Pisao sam danas na twitteru da je zaista dobar osećaj biti ovde, skupo je, ali energija i opuštenost ovih ljudi vas tera da budete bolji nego što jeste. Ima i ta čuvena izreka koja kaže:

    Other towns may surprise you, but in San Francisco you will surprise yourself.

    I zaista je tako. Srećan sam što sam ovde, i trudiću se da veći deo toga podelim i sa vama.

    PS. Neke od utisaka iz San Franciska možete pratiti i na engleskom blogu koji pišem o studijama, a možda neki od vas ne znaju da mi je izbrisan stari Twitter profil i da sam ponovo tu pod istim imenom, pa zapratite me ako već niste → twitter.com/eniac

     

  • Sada, kada je dosta toga prošlo

    U Amsterdamu sam trenutno gde čekam let za Njujork, odakle će i početi moja avantura. Raspao sam se jutros, i jedno osamsto puta pitao sebe da li mi je to zaista potrebno. Svi znamo da je to dobra odluka, ali kada vidite ljude koji vas vole, i kojima je na neki način žao što odlazite, ni knedle vas ne poštede. Ipak, na sve sam se to pripremio, i želeo bih samo, pre nego što krenem dalje da podelim sa vama misao koja me je gonila ovih par meseci.

    Nemojte nikada, nikome, dozvoliti da stane na put vašoj želji da postanete bolji čovek

    Od kad sam jednom prilikom kod Ferisa pročitao definiciju uspeha kao kumulativ svih neprijatnih razgovora i situacija koje imate u životu, nekako mi je lakše da stremim ka ovom cilju. Mislim da je postati bolji pojedinac, na kraju krajeva, zadatak svakog od nas dok smo ovde gde jesmo. Put ka tome će često biti nerealan i pretežak ali iz ove pozicije tvrdim da vredi. Ljudi oko su zadovoljnijii kada smo i sami zadovoljni, i oni će ići ka istom cilju. Neće uvek razumeti, nekada će delovati i previše sebično, ali ovo ne proizilazi iz zavisti, već iz proste ljubavi i želje da malo više vremena provodite sa njima. Ovo važi i za roditelje, i za prijatelje, i za sve one kojima je zaista stalo do vas.

    Čuvajte ljude oko vas, dajte im i malo fore, i radite na tome da svi zajedno postanemo puno bolji. Setite se, samo tako svi zajedno idemo napred. Volim vas, i čitamo se intezivnije uskoro nadam se.

  • mba-network-medley

    Zašto sam upisao HULT?

    Odluka da se nastave studije u trenutku kada je karijera u usponu za mnoge je bila neočekivana, pa sam odlučio da u narednih nekoliko teza obrazložim svoju odluku i ponudim vam neko drugo gledanje na samo obrazovanje u inostranstvu, i njegovu ulogu u ličnom razvoju.

    U preduzetništvu je spas

    U svojim savetima za ljude koji pokreću svoj biznis, spomenuo sam da su biznis znanja ta koja su nam neophodna da napravimo ozbiljnije pomake kao region na svetskom nivou. U preduzetništvu jeste spas protiv trenutne krize, mladi su ti koji kreiraju promenu, a globalno tržište nikada ranije nije bilo tako lako dostupno, zahvaljujući Internetu. Sa kvalitetnim biznis znanjima i praksom ova mogućnost postaje i zapravo iskoristiva, tako da je u ovom smislu biznis škola bila karika koja nedostaje. U mom slučaju se pojavio HULT, koji je sa jedne strane nudio dobro obrazovanje, a sa druge i sjajnu lokaciju da se isto i najbolje primeni. San Francisko je centar tehnološkog sveta, i ako želite da se bavite ovim stvarima, verovatno najbolje mesto da budete ukoliko želite da učite.

    Mreža kontakata je sve

    Kod nas mrežu kontakata obično objašnjavaju konstrukcijom “preko veze”, pre svega zbog loše prakse u poslovanju koja nas je pratila prethodne dve decenije. I dok pomalo sa podsmehom gledamo na to, suština je da mi vredimo onoliko koliko ljudi poznajemo. Kontakti su sve, oni vam olakšavaju da brže uđete na neko tržište, da lakše dobijete neki posao, da dobijete dobru i kvalifikovanu preporuku. U ekonomiji izobilja koja je danas zastupljena, gde za svaki proizvod ili uslugu imate više nego dovoljno ponuda, preporuke su te koje prave razliku, i što je veći broj zadovoljnih klijenata to je veća mogućnost da ćete doći do vas. Ove stvari se šire poput virusa.

    Na koji način ovome doprinosi školovanje u inostranstvu?

    Prosto je. Ako studirate sa ljudima iz 38 različitih zemalja (što je situacija u mojoj klasi), pokretanje internacionalnog biznisa i ne deluje tako strašno. Ovde onih 6 nivoa razdvajanja (Six degrees of separation) se smanjuje na 2 ili 3 nivoa. Poznavati ljude iz zemalja u kojima želite da pokrenete biznis značajno ubrzava ovaj proces, i daje vam kvalifikovane preporuke koje vam omogućavaju rast. Još jedna stvar koju ne možete tako lako uraditi iz fotelje.

    Obrazovanje mora da bude u skladu sa promenjenim životnim navikama

    Najveći problem mog obrazovanja na Beogradskom Univerzitetu je velika količina stečenog znanja koje je potpuno neupotrebljivo u praksi. I dok je uticalo na to da se bolje snalazim i budem spreman da strpam ogromnu količinu podataka u svoju glavu, nije imalo nikakvu poslovnu primenu i činilo je da prvog dana posla sve učim od nule. Savremeni problemi zahtevaju savremeno i izuzetno praktično obrazovanje. Da sam Master upisao na svom matičnom fakultetu, za ne tako mali novac, potrošio bih još jednu godinu u školovanju i ne bih bio kompetentniji za posao od ljudi koji to nisu završili, i sigurno manje kompetentan od onih koji su tu godinu potrošili radeći.

    Sa druge strane, tokom posete HULTu  u februaru upoznao sam i onu drugu stranu obrazovanja, gde se veći fokus stavlja na upotrebu znanja, a ne na samu reprodukciju što je kod nas slučaj. Kroz učenje i razmenu iskustava sa ljudima iz industrije (spisak predavača je vrlo impresivan) stiče se kvalitetna osnova za sam rad, a vrhunac predstavljaju akcioni projekti, gde se poslednjih 2 meseca školovanja provodi u kompanijama i radi na primeni svega naučenog u prethodnih 9 meseci. Praksa, koju bi naše škole itekako trebale da preuzmu.

    Uspeh je uvek izvan zone komfora

    Twenty years from now you will be more disappointed by the things that you didn’t do than by the ones you did do. So throw off the bowlines. Sail away from the safe harbor. Catch the trade winds in your sails. Explore. Dream. Discover. – Mark Tven

    I kao što je lepo rečeno u gornjem citatu, za velike uspehe potrebno je i malo hrabrosti i bežanja iz zone komfora koji trenutni život nudi. Zahteva odricanja, ali i otvara veliki prostor da uradite nešto zaista dobro. Život i studiranje u inostranstvu daje upravo sve ovo. Sama odluka nije laka, često ni jeftina, ali vam kao osobi otvara gomilu novih puteva i vidika koje teško možete da steknete kada se celog života nalazite na jednoj lokaciji. Razmislite, moja preporuka svakako ide za HULT, jer je to odluka koju sam i sam doneo posle više meseci većanja i verujem da će mi doneti makar sve ove stvari o kojima sam pisao, a verovatno iza cele odluke je mnogo toga dobrog što će tek doći. Svakako ću pisati o tome!

    [button style="green" url="http://www.hult.edu/en/request-brochure/" target="_self"]Za više info o HULT-u, studijama i kampusima preuzmite besplatnu brošuru →[/button]

     

  • Screen shot 2012-07-03 at 2.45.13 AM

    Samsung Galaxy SIII – da li se iPhone-u ozbiljno mrda tron?

    Tokom svog izveštavanja na još jednom LeWebu imao sam priliku da se družim sa jednim sjajnim mališom, o kome se toliko pričalo poslednjih par meseci – Samsung Galaxy-jem SIII. Nova nada Samsunga očekivao se toliko dugo pre svega zbog dosta razočaranja koje su iPhone fanovi pretrpeli po izlasku 4s modela. Osim Sirija koji je mnogima neupotrebljiv i nešto bolje kamere, izostao je onaj WOW efekat zbog koga smo rado čekali svako Apple-ovo predstavljanje proizvoda. Mislim da su ovaj put bliži nego ikada da tu poziciju i izgube.

    O razlozima zašto je to tako pokušao sam da objasnim u ovom videu, koji jeste nešto malo duži (10:30) ali, iz moje perspektive, dosta detaljno objašnjava zašto bih rado koristio ovaj telefon kao primarni. Pogledajte video, a ispod ćete naći i neke fotografije, kao i uputstvo kako da nabavite isti u Srbiji.

    Napomene iz videa

    • Bateriju je moguće zameniti i na iPhone-u, ali je to dosta skuplje i komplikovanije iskustvo.
    • Swift key tastatura jeste dobro rešenje ali meni nije odgovarala. Moguće je da su moje navike kucanja i posledica korišćenja iPhone-a, ali zaista nisam uspeo bolje da zauzdam tastaturu.

    Fotke

    Pogledajte neke od fotografija koje sam načinio ovim telefonom. Tu su i one sa instagrama, koji je na ovolikom ekranu zaista neodoljiv!

    Video

    Tokom konferencije snimao sam neke od najzanimljivijih nastupa između predavanja. Pogledajte kako zvuči dubstep violinistkinja i geek senzacija Lindsey Stirling :)

    Gde kupiti Samsung Galaxy SIII?

    Obzirom da je prijatelj na mom putu u London bila Mobilna telefonija Srbije, dao sam sebi mali zadatak da ispitam u kojim paketima se nudi “estrojka” i na koji način ga je moguće nabaviti. Istina je da ovo nije jeftin telefon ako ga kupujete u radnji, ali dostupan je kod većine operatera i u znatno povoljnim paketnim opcijama.

    Tarifni paketi uz SIII

    Kod Telekoma, telefon je dostupan od nekih 460 eur do 1 dinara zavisno o paketu uz koji ga kupujete. Za ovu priliku kreiran je i poseban paket Mega Net koji ima čak 40GB data saobraćaja. I ako se ne može reći da je ultra povoljan (oko 6.000 dinara mesečno) verujem da može da se napravi računica u kojoj ovaj telefon kao wireless router smanjuje trošak priključka na običan internet kod kuće, i time postaje vaš glavni internet uređaj. Obzirom da je u toku širenje HDSPA mreže po celoj Srbiji, ovo i ne zvuči tako nemoguće (u Beogradu na SIII imate negde signal i preko 10 Mbita), samo je potrebno da se lepo preračunate i donesete odluku. A ako ipak niste toliki finansijski avanturista, uz klasične data pakete moguće je nabaviti telefon po značajno povoljnijim uslovima nego u radnji, te je tako recimo za moj paket (Mix Net L) telefon nešto iznad 400 eur, koliko sam i platio svoj polovan iPhone 4. Pa, ako želite ovaj telefon napravite računicu koja vam odgovara i uživajte. Ja sigurno jesam, a moram priznati da mi čak malo i nedostaje :)

     

  • 17 saveta za time management Martina Varsavskog

    Jedna od karakteristika LeWeba jesu i tzv. “soft skills” predavanja, koja su vrlo korisna da unapredite neke poslovne, ali i lične aspekte života. Ove godine konferencija je ugostila Martina Varsavskog, CEO-a kompanije FON, koji je podelio sa posetiocima svoje principe upravljanja vremenom (time management). 

    Photo: LeWeb

    Martin Varsavski je CEO kompanije FON, koja je najveća nezavisna mreža WiFi uređaja u Evropi. U pitanju je preduzetnik sa ogromnim iskustvom koji nesebično deli svoja iskustva sa ostatkom sveta. Predavač je na Academia de Impresso u Madridu i Univerzitetu Kolumbija. Aktivan je bloger i twitteraš pa ako vam se sviđa ovo što je napisao slobodno ga zapratite.

    1) Nikada ne gledam TV

    Prosečna gledalac televizije provede tokom svog života 14 godina gledajući televiziju.  TV je ozbiljan žderač vremena, a potreba za video sadržajima može lako da bude zadovoljena kroz servise poput YouTube-a i Vimea. I ako svi znamo da i ovi servisi znaju da oduzmu podjednako vremena, ipak je lakše kontrolisati sadržaje koje gledate i tako štedeti vreme. Lično nemam TV već 4 godine i pruža ozbiljnu uštedu vremena. Pre svega zbog činjenice što mi ne daje mogućnost da radim stvari koje nužno ne volim da radim, ali će mi biti zanimljive u slučaju kada imam nešto pametnije/teže da radim. Poput gledanja tenisa recimo.

    2) Ne pratim sport, ali vežbam

    Sport je sjajan način da se oslobodite stresa, a fizička spremnost vam pomaže i da lakše prolazite kroz naporne poslovne izazove. Sa druge strane, praćenje sporta, poput gledanja TV-a, oduzima previše vremena koje možete potrošiti na pametniji način. A verovatno ste već dovoljno stari da se ne bavite profesionalno istim.

    3) Čitam jako malo, ali pišem puno

    Industrija izdavanja knjiga se značajno izmenila tokom godina. Živimo u doba hiperprodukcije, previše je knjiga i ono što je moguće reći na 50 strana često biva napisano na 300, baš zbog ovih promena. Čitanje je nešto što se dešava usput, a pisanje (blogovi, društvene mreže) je nešto što razvija vaše kritičko razmišljanje.

    4) Prestanite da se sređujete

    Prosečan muškarac provede 83 minuta na sređivanju dnevno (brijanje, tuširanje, odabir odeće…). Ako radite to 20 minuta dnevno sačuvaćete svaki dan sat vremena koje možete kvalitetno da potrošite. I ako je ova stavka malo nelogična, zajedno sa prethodnih tri upozorava da treba pametno analizirati na šta trošimo vreme, i optimizovati ga tako da budemo što efikasniji.

    5) Teletransportation

    Stavka sa kojom se nisu mnogi složili, pre svega zbog činjenice da promoviše dosta bahat način življenja. Privatni avion i lični vozač mogu uštedeti puno vremena, gde ćete umesto vožnje i čekanja na aerodromima to vreme moći da iskoristite za posao ili razgovor sa dragim ljudima. Ovo jeste objektivan problem, i nastavlja se na optimizaciju vremena iz prethodnih stavki, ali naprosto nije u preduzetničkom duhu koji promoviše odricanje i fokus na kompaniju u potpunosti.

    6)  Ne telefoniram, ili to jako malo radim

    Telefon je ozbiljan žderač vremena, i problem sa telefonom je što vas obično zovu oni koje najmanje želite da čujete. Sa druge strane poruke, bilo klasične ili na društvenim medijima su efikasan i nenapadan način komunikacije, koji može da nadomesti ovu potrebu ali i sačuva vreme.

    7) Ne pijem, ne drogiram se

    I ako to svi prijatelji rade, alkohol i droga me čine samo da se osećam loše i budem neefikasan dan posle. Nije popularna odluka, ali ide u prilog većoj efikasnosti i boljem iskorišćenju vremenu.

    8) Izbegavam poslovne ručkove

    Ručak je insititucija za porodicu i prijatelje, ne i za poslovne sastanke. Traje previše i često je van fokusa, tako da vreme provedeno na ručku je i izgubljeno vreme. Zbog toga, sastanci se obavljaju u kancelariji gde možete više da budete fokusirani na sam sastanak, kao i da kontrolišete trajanje.

    9) Tačan sam

    Ako ne poštujete tuđe vreme, neće ni drugi poštovati vaše. Ovo je jedan od ključnih problema u organizaciji vremena. Poštujte dogovore, pojavite se na vreme i napustite sastanak kad je planirano. Disciplina je neophodna ako želite da stignete više od jedne stvari u životu.

    10) Društveni mediji nam pomažu

    Društveni mediji su mi omiljeni način komunikacije. Blog, twitter, tumblr… Svi oni nam daju mogućnost da budemo u kontaktu sa velikim brojem ljudi u isto vreme, negujući takozvane “slabe veze”. Ljudi vole da znaju gde smo i šta radimo, i društveni mediji su najbolji i najefikasniji način da im i to dozvolimo.

    11) Spavajte sa ljudima koje volite

    Spavanje je najbitnija stvar koju preduzetnici toliko potcenjuju. Koliko puta ste mrzeli sve oko sebe zato što ste ne ispavani? Spavajte 8 sati dnevno da biste mogli onih 16 da date najviše od sebe. Idealno, spavajte sa ljudima koje volite, jer će to osim odmora biti dodatna prilika da provedete vreme zajedno. A za uspešnu porodicu ovo je vrlo potrebno.

    12) Konferencije

    Konferencije su sjajan način da upoznate veliki broj pametnih ljudi koji mogu da vam budu inspiracija za nešto što ćete u budućnosti uraditi. Da li kao ideja ili kao saradnici, manje je bitno. TED konferencije su samo jedna od takvih konferencija.

    13) Naviknite se da govorite ne

    Odbijanje ljudi i stvari koji vam se nude je ključni argument u prilog dobrom iskorišćenju vašeg privatnog vremena. Budite pametni šta prihvatate da radite, planirajte viđanja i sastanke (ako već morate da ih imate) i ne ustručavajte se da kažete NE.

    14) Filantropija

    Još jedna stvar koja je vezana za poziciju sa koje Martin dolazi, a to je da je CEO dosta velike i uspešne kompanije. Ipak, filantropija ne mora da bude novčana isključivo, i pomoć ljudima koji su u manje zavidnoj poziciji zna da bude ozbiljan pokretač, pre svega zbog činjenice da ćete se osećati bolje kao osoba.

    15) Ne izbegavajte odmore

    Odmori su za porodicu, prijatelje, sport i rešavanje problema. Opustite svoj mozak na neko vreme da biste mogli da se rešite nekih problema koje u periodu velikih pritisaka uporno ostavljate sa strane.

    16) Imajte sjajan tim

    Sve ovo ne bi bilo moguće da nemate sjajan tim iza sebe koji će da vas razume u trenucima kada niste najbolje, ali i koji će da vas zameni onda kada niste tu. Tim je danas sve, individualci prave razliku, ali tim je taj koji je zaista i ostvaruje.

    17) Delegiranje mi je sačuvalo slobodu

    Delegirajte stvari drugima ako želite da provodite vreme sa prijateljima i porodicom. To nije tako lako. Kada delegirate, vi se zapravo opraštate sa mogućnošću uticanja na odluke. Ali na taj način kupujete vreme. Delegiranje je to koje čuva vašu slobodu.

  • Preko Kickstartera do 10 miliona dolara investicije

    Popodne je za sada obeležilo predstavljanje Peeble, pametni sat koji se nadovezuje na vaš pametni telefon i kupi od njega notifikacije o primljenim porukama, emailovima, notifikacijama… Nešto o čemu se do sada pričalo, ali nije bilo i izvedeno na način na koji bi većina nas želela.

    Specifičnost ovog projekta leži u činjenica da je, nakon odbijanja od strane investitora, novac obezbeđen putem platforme za grupno finansiranje (crowd funding) Kickstartera. I to čak 10 miliona dolara za 30 dana.

    Prednost Kickstartera nije samo u mogućnosti da dobijete novac, već i u mogućnosti da izložite vašu ideju većem auditorijumu i tako saznate da li je ona dobra za izvedbu, da li postoji interesovanje, šta je potrebno izmeniti i sl. U ovom slučaju veliki broj ljudi se prepoznao u problemu korišćenja telefona u situacijama kada vozite bicikl ili trčite, pa je pametna integracija časovnika sa mobilnim telefonom prepoznata kao dobra i našla zdravu investiciju za masovniju proizvodnju. Proizvod je sada moguće kupiti na njihovom zvaničnom sajtu, a posebno me raduje činjenica da će ponuditi otvoreni API za pravljenje novih aplikacija. Verujem da će  otvaranje proizvoda javnosti doneti gomilu novih upotreba o kojima ni sami proizvođači nisu razmišljali.

    Svakako Peeble je odličan primer kako možete doći do investicije na drugačiji način, a ukoliko ste radi da podržite neki od domaćih projekata, na Kickstarteru imate nekoliko ideja koje će vam se možda svideti.

  • leweb1

    Jamie Oliver i Kevin Systrom – “Reči znaju da budu otrovne, fotografije su mnogo zahvalnije”

    Drugi panel današnjeg dana ugostio je naizgled neobičnu kombinaciju – svetski poznatog kuvara koga smo svi makar jednom gledali na TV-u, Jamie Oliver-a i osnivača Instagrama Kevina Systrom-a. Ono što nam je falilo da shvatimo i zašto je to tako jeste podatak da je Jamie “navučen” na Instagram, gde ga trenutno prati preko 500.000 ljudi.

    Interesantna stvar kod ovakvih panela, kada spojite nekoga ko je iz tech industrije i nekoga ko je samo korisnik, jeste širok ugao gledanja na neki problem koji do sada niste mogli da dobijete. Kao što rekoh, nije mi bilo poznato da je Jamie veliki zavisnik od tehnologije. I ako iza njega stoji veliki tim, on sam uređuje svoj instagram nalog, a na twitteru ga prati preko 2 miliona ljudi. Njegovo viđenje twittera je da je to sjajan alat za prenošenje poruka velikom broju ljudi, ali da je Instagram ipak značajno bolji za povezivanje sa zajednicom i kreiranje nekog odnosa sa pratiocima. Slike, za razliku od reči koje znaju da budu i jako napadne (otrovne), su jezik koji svako razume i koji potencira kreativnost u odnosu na kriticizam. U isto vreme, fotografije su jezik koji svako razume i ovo je momenat u kome Instagram pobeđuje sve ostale društvene mreže.

    Jamie je izneo još par interesantnih primena instagrama u svom poslu, gde je verovatno najzanimljiviji slanje oglasa za posao u obliku skrinšota od iPhone note-a. Obzirom da je u pitanju bio posao za dizajnera, Instagram se pokazao kao sjajno mesto za objavljivanje oglasa, te je u prvih 3 sata dobio preko 300 CV-jeva za posao. Neočekivano i krajnje impresivno.

    Jamie Oliver kao društveni preduzetnik

    Ono što takođe nisam znao, ili makar nisam percipirao, jeste Jamie-vo zalaganje za zdravom ishranom stanovništva. U okviru svoje fondacije zalaže se za “povezivanje hrane i ljudi” gde se društveni mediji pojavljuju kao sjajan način da komunicirate sa svima onima kojima su ova znanja potrebna. Ovo se sjajno nadovezuje na koncept koji sam nazvao “monetizacija pažnje” a o kome nikada nisam stigao da napišem. Neophodno je da se poznate ličnosti uključe u podizanje svesti o problemima u društvu. Svaki od njih poseduje ogroman društveni kapital koji, osim za potrebe lične promocije, može da sjajno da posluži i u neke više svrhe. Projekat Jamie-ve fondacije je upravo to. Sa nekoliko miliona fanova, pratilaca, poseta on veruje da može da utiče na menjanje navika ishrane, čime ćemo dobiti više ljudi koji se zdravo hrane a time i bolje osećaju. Ima moju podršku u ovome.

    Šta se dešava u Instagramu?

    Pored zanimljive priče o načinu na koji poznate ličnosti koriste Instagram, Kevin je izneo i nekoliko interesantnih činjenica vezanih za sam servis. Mreža sada ima preko 50 miliona korisnika, posle ogromnog rasta koji se desio sa Android platformom i prodajom Facebooku. Sledeći izazov na njih je rešavanje organizacije samih sadržaja na platformi, a to je način na koji omogućiti korisnicima da vide i starije fotografije ali i da otkriju nove korisnike koji objavljuju fotografije iz istih kategorija.

    Fokusirajte se na rešavanje problema!

    Kao savet mladim preduzetnicima Kevin je poručio da se više fokusiraju na traženje problema, nego na to kako će njihov logo izgledati, gde će dobiti investiciju ili gde će iznajmiti kancelarije. Kvalitetno rešenje problema povući će i sve ostalo sa sobom.

    Da li je video sledeći korak?

    Uspeh instagrama, i njegova jezička univerzalnost prirodno nameću dilemu – da li je sledeći video? Video je neizostavan deo weba danas ali nije i najprigodniji oblik izražavanja za mobilne telefone. Potrebno je sačekati da se učita, kamere se drastično razlikuju… što sve utiče da video ne dobije ozbiljniju ekspanziju kada je mobilno umrežavanje u pitanju. Ali vremena se menjaju, veze su sve brže i pitanje je da li ćemo za 10 godina uopšte gledati TV. Ovi sadržaji će se na neki način preseliti na mobilne uređaje i to je nešto što možemo da očekujemo u narednih par godina.

  • LeWeb

    LeWeb 2012 – London edition

    U poslednje vreme par velikih konferencija donelo je odluku da pored glavne konferencije, koja je obično u kasnu jesen, organizuje još jednu konferenciju koja će se desiti u kasnom prolećnom terminu. WebIT iz Bugarske se seli u Istanbul u ovom talasu, a konferencija na kojoj sam bio već 2 puta – LeWeb, rešila je da svoju prolećnu verziju organizuje u Londonu.

    Zašto London?

    Prvi panel je ujedno i posvećen objašnjavanju ideje – zašto je London izabran za drugu LeWeb lokaciju. Naime, sve je odlučeno samo 3 meseca pre samog dešavanja, i deo je velikog projekta britanske vlade gde se poseban fokus daje ulaganju u tehnološko preduzetnišvo. U prethodnoj poseti Londonu pokušao sam da objasnim šta se tačno dešava u poseti TechHubu i njihovoj Silicijumskoj dolini – TechCity-u. Na Netokraciji možete pročitati detaljnije o tome, ali ukratko suština se svodi na to da, ukoliko Velika Britanija želi da zadrži lidersku poziciju u Evropi, posebnu pažnju mora da posveti razvoju tehnologije i promociji tehnološkog preduzetništva. Ova godina je bila idealna za to kako je London u centru pažnje zbog nadolazećih Olimpijskih igara. LeWeb je bio odlična prilika da se to uradi iz nekoliko razloga:

    • U pitanju je koncept koji je dokazan u Evropi i ispostavio se kao jako uspešan
    • Organizatori (Loic pre svega) sa sobom povlače i veliki broj preduzetnika i investitora čime se izvlači maksimum od ovog dešavanja već u prvoj godini organizacije

    Nešto drugačiji pristup

    Za razliku od prethodnih godina kada sam uživo izveštavao sa ovog dešavanja u jednom tekstu, ovaj put ću objavljivati više kratkih tekstova sa predavanja koja mi budu posebno interesantna. Ispostavilo se da ogromne tekstove kasnije jako malo ljudi u potpunosti pročita, te ću na ovaj način probati taj problem i da rešim.

    Da ne zaboravim

    Hvala Telekomu Srbije, koji je i ovaj put pomogao moj dolazak na konferenciju. Prošlo izveštavanje se ispostavilo kao jako uspešno pa smo produžili saradnju i ovaj put. Za ovu priliku opremljen sam i novim Samsungom S3, igraću se ovih par dana pa ću ovde napisati i svoje mišljenje. Do tad, pratite fotkice i video snimke koje budem pravio da se uverite u “moći” ove zaista dobre spravice.

    Tekstovi:

    1) Jamie Oliver i Kevin Systrom – “Reči znaju da budu otrovne, fotografije su mnogo zahvalnije”

    2) Preko Kickstartera do 10 miliona dolara investicije

    3) 17 saveta za time management Martina Varsavskog

     

  • iphone-4S-box

    iPhone u Srbiji – glasine i potencijalni razlozi zašto ga nema

    Upravo sam u razgovoru sa predstavnikom Telekoma saznao da je okvirna brojka iPhone uređaja  u Srbiji 80.000. Obzirom na način na koji se ovi uređaji dobavljaju u Srbiju (mahom ilegalno) brojka je prilično impresivna. I, po ko zna koji put, otvara dilemu – zašto i dalje nemamo iPhone u Srbiji?

    Ova dilema je utoliko veća što je iPhone prisutan u većini zemalja regiona, koje su značajno manje od nas, i po broju korisnika, i po samoj upotrebi mobilne telefonije – Makedonija, Slovenija, Crna Gora, Hrvatska. Prvi razlog jeste da baš zbog veličine našeg tržišta i rasta upotrebe pametnih telefona Apple ima velika očekivanja od Srbije. Ovo znači i da su ugovori koji su ponuđeni našim operaterima dosta nepovoljni, što je verovatno i najobjektivniji razlog zašto se ova akcija do sada nije desila. Neke od glasina koji idu u prilog ovoj tezi su:

    Apple traži od domaćih operatera 50.000 prodatih uređaja godišnje, uz minimalnu mogućnost korišćenja imena iPhone i Apple za potrebe oglašavanja

    Apple traži deo prihoda od svog Data saobraćaja napravljenog putem ovih uređaja.

    Ove glasine mogu biti itekako realne zbog činjenice da bi uvođenje iPhone-a u ponudu operatera, u slučaju kada je moguće prebaciti vaš broj na bilo koju mrežu, bio ozbiljan razlog da na tu mrežu pređete. Baš zbog činjenice da je telefon u neku ruku i statusni simbol u Srbiji (setite se Pištolj, Pejdžer, Pajero trojstva nekada), i da bi veliki broj korisnika razmislio baš zbog iPhone-a da promeni svog operatera u trenutku kada je to moguće. Ipak, to se nije desilo…

    Drugi razlog može da leži i u činjenici da naši operateri nemaju globalne ugovore sa Apple-om, kao što je to ugovor sa T-mobile operaterom u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji (ako se ne varam), te da su i zbog toga uslovi znatno nepovoljniji. Nije nemoguće, ali opet VIP u Hrvatskoj ima iPhone u svojoj ponudi, što ovaj argument čini manje realnim.

    Lepa stvar, koja može da podrži celu priču, jeste inicijativa Digitalne Agende da se AppStore omogući i korisnicima iz Srbije. Koliko znam, pregovori su uveliko u toku i to je nešto što će se verovatno desiti u skorijem periodu. Voleo bih kada bi ovo bio i okidač za sam Apple da malo obrati pažnju na ovo tržište, a onda i ceo proces krene malo brže. Do tad ostaje nam da čekamo i nadamo se, ali to nije ništa novo za nas, već više nešto kao nacionalni sport.

    Ako imate vi neki info o ovom “problemu” voleo bih da podelite sa ostalima u komentarima. Hvala!